Uoči genocida nad Romima na sisačko – banovinskom području ili iz povijesti Roma na sisačko – banovinskom području, 1918. – 1941
DOI:
https://doi.org/10.51663/pnz.63.1.07Ključne besede:
Romi, Savska banovina, Banovina Hrvatska, siško banovinsko območjePovzetek
Zgodovina Romov v Evropi je bila pogosto zaznamovana z obdobji njihovega pregona, ki so ga izvajale državne in lokalne oblasti. Cilj te represivne politike, ki je temeljila na negativni percepciji Romov kot okorelih asocialnežev in kriminalcev, je bila asimilacija v večinsko prebivalstvo. Med evropskimi državami so bile nemške oblasti predhodnice te politike, ki se je zaostrila s prihodom nacistov na oblast, ko so Romi postali žrtve nemške rasne politike. Takšna represivna politika do Romov je značilna tudi za področje Savske banovine (od leta 1939 Banovine Hrvatske). Prispevek analizira položaj Romov na siškem banovinskem območju v obdobju med svetovnima vojnama, območju, kjer so Rome med drugo svetovno vojno genocidno iztrebljale ustaške oblasti. Raziskava je usmerjena na analizo zgodovinskega konteksta položaja Romov na predvečer druge svetovne vojne, saj želi avtor doprinesti k razumevanju trpljenja Romov med vojno. Analiza posledično obravnava vprašanje prostorske razporeditve in demografskih značilnosti romskega prebivalstva, kot je njihova etnična (narodnostna), verska, starostna in spolna struktura. Raziskava analizira odnos vlade do Romov in tudi odnos neromskega (večinskega) prebivalstva do njih, še posebej v primerih nasilja
Literatura
Literatura
Acković, Dragoljub. „Samoorganiziranje beogradskih Roma u periodu između dva svetska rata“, u: Cigani/ Romi u prošlosti i danas: zbornik radova sa naučnog skupa održanog 16. i 17. decembra 1996. godine, ur. Miloš Macura, 97–110. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 2000.
Andrejka, Rudolf. Doneski k zgodovini uradne statistike v Jugoslaviji. Beograd: Direkcija državne statistike, 1937.
Babović, Budimir. Interpol: mit i stvarnost. Zagreb: Globus, 1986.
Banac, Ivo. Nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Porijeklo, povijest, politika. Zagreb: Durieux, 1995.
„Banovina.“ Hrvatska enciklopedija. Dostupno na https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5741. Pristupljeno 4. 11. 2021.
Beč, Jovo S.. „O ciganima koritarima.“ Glasnik šumarskih zvaničnika 14, br. 6 (1934): 177–84.
Dragičević. Pavle T. „Nešto o ciganima skitačima.“ Žandarmerski vesnik 13, br. 2 (1938.): 74–78.
Fancev, Franjo. „Iz prošlosti i sadašnjosti cigana.“ Narodne novine (Zagreb), 18. 11. 1912., 3.; 19. 11. 1912., 3.
Fraser, Angus. The Gypsies. Oxford: Wiley-Blackwell, 1995.
Goldstein, Ivo. Hrvatska povijest. Zagreb: Novi Liber, 2003.
Hefele, Ferdo. „Koritari.“ Vienac, 22/46 (1890): 742, 743.
Karaula, Željko. Mačekova vojska: Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Zagreb: Despot infinitus, 2015.
Korać, Dušan, Kordun i Banija u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji. Zagreb: Školska knjiga, 1986.
Lazarević, Vasa. Međunarodna policija: historija, rad, rezultati. Beograd: izdanje pisca, 1933.
Lewy, Guenter. The Nazi Persecution on the Gypsies. Oxford: Oxford University Press, 2000.
Lucassen, Leo, Willems, Wim, Cottaar, Anne-Marie. Gypsies and Other Itinerant Groups: A Socio-Historical Approach. London: St. Martin's Press, 1998.
Matas, Mate. Banovina: demografski razvoj i problemi nerazvijenog dijela Hrvatske.“ Hrvatski geografski glasnik 66, br. 2 (2004): 47–68.
Magdalenić, Ivan. “Asimilacija, integracija, mimikrija - o društvenom položaju Roma.” U: Romi u Hrvatskoj danas - zbornik izlaganja i rasprava, ur. Dušanka Pribičević-Gelb, 76–79. Zagreb: Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, 1998.
Malović, Ilija. „Eugenika kao ideološki sastojak fašizma u Srbiji 1930-ih godina XX. Veka.“ Sociologija 1, br. 1 (2008): 79–96.
Margalit, Gilad. Germany and Its Gypsyies: a Post – Auschwitz Ordeal. Madison: The University of Wisconsin Press, 2002.
„Milan Mizler.“ Hrvatska enciklopedija. Dostupno na https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41290. Pristupljeno 4. 12. 2021.
Mizler, Milan. Potražna služba: Priručnik za oružnike kao i u opće za sve organe javne sigurnosti. Zagreb: Naklada pisca, 1909.
Mizler, Milan A. Istražna služba: priručnik za žandarme kao i uopšte za sve organe javne bezbednosti. Beograd: Knjižarnica Gece Kona, 1928.
Novosel, Josip. „Jesmo li za civilizaciju napredka ili kulturu poštenja.“ Seljačka sloga, 5, br. 4 (1940): 103, 104.
Petrović, Ruža. “Demografske osobenosti Roma u Jugoslaviji.” U: Razvitak Roma u Jugoslaviji: Problemi i tendencije: zbornik radova sa naucnog skupa odrzanog 12. i 13. januara 1989. godine, ur. Miloš Macura, 115–27. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 1992.
Polšek, Darko. „Rasna higijena u Njemačkoj.“ Filozofska istraživanja 23, br. 2 (2003.): 479 – 507.
Polšek, Darko. Sudbina odabranih: Eugenično nasljeđe u vrijeme genske tehnologije. Zagreb: ArTresor naklada, 2004.
Rajaković, Mil. S. „Cigani i njihove osobine.“ Žandarmerski vesnik 4, br. 6-7 (1929): 271–77.
Stanković, Vladimir. “Romi u svetlu podataka jugoslavenske statistike.” U: Razvitak Roma u Jugoslaviji: Problemi i tendencije: zbornik radova sa naucnog skupa odrzanog 12. i 13. januara 1989. godine, ur. Miloš Macura, 159–79. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti. 1992.
Šarenac, Danilo, Zahova, Sofiya. „Yugoslavia“, u: Roma Voices in History: A Sourcebook Roma Civic Emancipation in Central, South-Eastern and Eastern Europe from the 19th Century until World War II, ur. Elena Marushiakova, Vesselin Popov, 180–218. Paderborn, Germany Ferdinand Schöningh Leiden; Boston Brill,. 2021.
Vojak, Danijel. „Romi u popisima stanovništva iz 1921. i 1931. na području Hrvatske.“ Migracijske i etničke teme 20, br. 4 (2004): 447–76.
Vojak, Danijel. “Odnos seoskog i romskog stanovništva na području Hrvatske i Slavonije, 1900.-1910.” Sociologija sela 42, br. 3/4 (165/166) (2004): 363–83.
Vojak, Danijel. „O proučavanju Roma u hrvatskoj znanosti i kulturi ili postoji li hrvatska romologija?.“ Historijski zbornik 63, br. 1 (2010): 215–40.
Vojak, Danijel. U predvečerje rata: Romi u Hrvatskoj 1918. - 1941. Zagreb: Romsko nacionalno vijeće: Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, 2013.
Vojak, Danijel. Romi u Prvome svjetskom ratu u Hrvatskoj 1914. - 1918. Zagreb: Romsko nacionalno vijeće, 2015.
Vojak, Danijel. “Anketa o kolonizaciji cigana” ili pokušaj koloniziranja Roma u Savskoj banovini. Časopis za suvremenu povijest 48, br. 2 (2016): 431–58.
Vojak, Danijel. „Počeci hrvatske romologije: Od Filipa Ivana Vezdina do Franje Fanceva.“ Studia ethnologica Croatica 29, br. 1 (2017): 385–406.
Vojak, Danijel. „Suffering of the Bayash in Independent State of Croatia During World War II.“ U: Boyash Studies: Researching “Our People”, ur. Sorescu-Marinković, Annemarie; Kahl, Thede; Sikimić, Biljana, 353–78. Berlin: Frank & Timme GmbH, 2021.
Zahova, Sofiya.“Improving Our Way of Life Is Largely in Our Own Hands: Inclusion According to the Romani Newspaper of Interwar Yugoslavia.” Social Inclusion 8, br. 2 (2020): 286–95.
Živković, Stevan. „Cigani.“ Žandarmerski vesnik 2, št. 1 (1927): 24–27.
Objavljeno
Številka
Rubrika
Licenca
Avtorji prispevkov, objavljenih v tej reviji, soglašajo z naslednjimi pogoji glede avtorskih pravic:
- Avtorji ohranijo avtorske pravice, reviji pa odobrijo pravico do prve objave. Delo se hkrati zaščiti z licenco za prosto uporabo avtorskih del (Creative Commons Attribution License), ki drugim osebam omogoča deljenje dela ob priznanju avtorstva in prve objave v tej reviji.
- Avtorji lahko sklenejo ločene dodatne pogodbene dogovore za neizključno distribucijo različice dela, objavljene v reviji, (npr. oddaja v institucionalni repozitorij ali objava v knjigi) z navedbo, da je bilo delo prvič objavljeno v tej reviji.
- Pred postopkom pošiljanja in med njim lahko avtorji delo objavijo v spletu (npr. v institucionalnih repozitorijih ali na svoji spletnih strani), k čemer jih tudi spodbujamo, saj lahko to prispeva k plodnim izmenjavam ter hitrejšemu in obsežnejšemu navajanju objavljenega dela (glej The Effect of Open Access).
