Većeslav Holjevac - Pozabljeni disident
DOI:
https://doi.org/10.51663/pnz.58.3.06Povzetek
Croatian politician Većeslav Holjevac (1917-1970) has been remembered as one of the most successful mayors of the city of Zagreb. However, his character and political work are scarcely known to the public today. His merits in the cultural sphere are mostly forgotten, as well as the fact that he was one of the most important Croatian dissidents. His case delineates the issue of the Croatian national reform movement known as the Croatian Spring. Due to his solid character he was not afraid to defend his standpoints, even in the fights with communist comrades who were higher in the hierarchy of the League of Communists of Yugoslavia, which caused his political decline. The article presents the critical moments of his dissent and political disagreement with his comrades that led him to the role of the party renegade. The article also discusses the claims that Holjevac's was to become the leader of the Croatian Spring.
Literatura
Sources and Literature
Archival Sources:
• HR HDA, Hrvatski državni arhiv:
- HR HDA, 1220, Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske.
- HR HDA, 1086, Ministarstvo za novooslobođene krajeve Federativne Narodne Republike Jugoslavije.
- HR HDA, 1081, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske.
• HR DAZG, Državni arhiv u Zagrebu:
- HR DAZG, 37, Narodni odbor grada Zagreba.
Literature:
• Bakarić, Vladimir. Socijalistički samoupravni sistem i društvena reprodukcija, vol. 2. Zagreb: Informator; Mladost; Svjetlost, 1983.
• Barković, Josip. Rasplet u Rimu: roman o Zagrebačkom velesajmu. Zagreb: Naklada Pavičić, 2002.
• Bekić, Milan, Ivo Butković, and Slavko Goldstein. Okrug Karlovac 1941. Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta, 1965.
• Blažević, Marko. “Vizionar suvremenog Zagreba.” In: Većeslav Holjevac: graditelj, vizionar, ratnik, edited by Juraj Hrženjak, 42–44. Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske; Multigraf Marketing, 2006.
• Boljkovac, Josip. Istina mora izaći van: sjećanja i zapisi prvog ministra unutarnjih poslova neovisne Hrvatske. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2009.
• Bonacci Skenderović, Dunja. “Radio Slobodna Europa o sukobima jugoslavenske vlasti i časopisa Praxis (1972. –1975.).” In: Dijalog povjesničara – istoričara 8, edited by Hans Georg Fleck and Igor Graovac, 279–97. Zagreb: Friedrich Naumann Stiftung, 2004.
• Dabčević Kučar, Savka. ’71. Hrvatski snovi i stvarnost. Zagreb: Interpublic, 1997.
• Goldstein, Ivo. Hrvatska 1918–2008. Zagreb: EPH; Novi Liber, 2008.
• Goldstein, Ivo. “Novo lice grada.” In: Povijest grada Zagreba, vol. 2, edited by Goran Hutinec and Ivo Goldstein. Zagreb: Novi Liber, 2013.
• Goldstein, Slavko. “Nacrt za Vecinu biografiju.” Kritika 3, No. 14 (1970): 618–27.
• Holjevac, Većeslav. Zapisi iz rodnog grada. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972.
• Holjevac, Većeslav. Hrvati izvan domovine. Zagreb: Matica hrvatska, 1967.
• Hrženjak, Juraj, ed. Većeslav Holjevac: graditelj, vizionar, ratnik. Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske; Multigraf Marketing, 2006.
• Hudelist, Darko. Tuđman: biografija. Zagreb: Profil, 2004.
• Kraljević Bašić, Iva. “Većeslav Holjevac i Nagrada fonda Božidar Adžija 1966.” In: Disidentstvo u suvremenoj povijesti, edited by Nada Kisić Kolanović, Zdenko Radelić, and Katarina Spehnjak, 373–84. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010.
• Kraljević, Iva. “Matica iseljenika Hrvatske 1964. – 1968.” Časopis za suvremenu povijest 41, No. 1 (2009): 71–92.
• Kraljević, Iva. “Većeslav Holjevac – predsjednik Matice iseljenika Hrvatske 1964. –1968.” Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, 2007.
• Kraljević, Iva. “Uloga Komande grada Zagreba u životu Grada prvih poslijeratnih mjeseci 1945. godine.” In: 1945. – Razdjelnica hrvatske povijesti, edited by Nada Kisić Kolanović, Mario Jareb, and Katarina Spehnjak, 451-61. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2006.
• Matica 17, No. 6 (1967): 219. “Književni jezik Hrvata i Srba.”
• Meštrović, Mate. U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru. Zagreb: Golden marketing, 2003.
• Mihaljević, Josip. “Stota obljetnica rođenja Većeslava Holjevca (1917. – 1970.).” Zagreb moj grad (Zagreb) 11, No. 64 (2017): 6–11.
• Mihaljević, Josip. “Razilaženja u SKJ - marginalizacija Vicka Krstulovića.” In: Disidentstvo u suvremenoj povijesti, edited by Nada Kisić Kolanović, Zdenko Radelić and Katarina Spehnjak, 241–70. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010.
• Mujadžević, Dino. Bakarić: politička biografija. Zagreb: Plejada; Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod, 2011.
• Nova Hrvatska 12, No. 2-3 (1970): 5, 6. “Iznenadna smrt Većeslava Holjevca.”
• Ponoš, Tihomir. “Zašto 1970. nije osnovana Hrvatska gospodarska banka.” In: Većeslav Holjevac: graditelj, vizionar, ratnik, edited by Juraj Hrženjak, 76–78. Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske; Multigraf Marketing, 2006.
• Radelić, Zdenko. “Đilasovci u Hrvatskoj i hrvatska historiografija.” In: Disidentstvo u suvremenoj povijesti, edited by Nada Kisić Kolanović, Zdenko Radelić, and Katarina Spehnjak, 53–74. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010.
• Rojnica, Ivo. Susreti i doživljaji: razdoblje od 1938. do 1975. u mojim sjećanjima, vol. 2: 1945-1975. Zagreb: DoNeHa, 1994.
• Samardžija, Marko, ed. Deklaracija o nazivu i položaju Hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017.: vijesti komentari, osude, zaključci. Zagreb: Matica hrvatska, 2017.
• Sedmi plenum CK SK Hrvatske: O međunacionalnim odnosima. Zagreb: Informativna služba CK SKH, 1967.
• Spehnjak, Katarina. “Većeslav Holjevac u političkim događajima 1967. godine.” Časopis za suvremenu povijest 32, No. 3 (2000): 567–96.
• Strižić, Ivan. Hrvatski portreti: lice i naličje hrvatskoga bića, 2nd ed. Zagreb: DoNeHa, 1996.
• Šibl, Ivan. Sjećanja III: Poslijeratni dnevnik. Zagreb: Globus; Naprijed, 1986.
• Štajner, Rikard. “Skok preko Save.” In: Većeslav Holjevac: graditelj, vizionar, ratnik, edited by Juraj Hrženjak, 49. Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske; Multigraf Marketing, 2006.
• Tuđman, Franjo. Usudbene povjestice. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1995.
Newspaper Sources:
• Fiegenwald, N. “Slava drugu Veci!.” Večernji list (zagrebačko izdanje), July 14, 1970.
• Grakalić, Marijan. “Je li Holjevac ubijen?” Globus (Zagreb), February 28, 1991.
• “Kamuflirana politička akcija.” Vjesnik, June 25, 1966.
• Kiseljak, F. “Zapisi i intervjui Većeslava Holjevca: Tri puta u Zagrebu.” Večernji list (zagrebačko izdanje), July 13, 1970.
Online Sources:
• Bing, Albert. “Praxis and Korčula Summer School Collection.” COURAGE Registry, 2018. Accessed: August 29, 2018. http://cultural-opposition.eu/registry/?uri=http://courage.btk.mta.hu/courage/individual/n31917&type=collections.
• Mrvoš Pavić, Bojana. “Veco Holjevac: Sumnjam da je moj otac Većeslav otrovan.” Novi list (on-line), May 13, 2012. Accessed: May 27, 2018. http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Veco-Holjevac-Sumnjam-da-je-moj-otac-Veceslav-otrovan.
• “Većeslav Holjevac.” Hrvatski biografski leksikon (on-line). Accessed: May 27, 2018. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=67.
• “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.” Matica hrvatska. Accessed: August 1, 2018. http://www.matica.hr/kolo/314/Deklaracija%20o%20nazivu%20i%20polo%C5%BEaju%20hrvatskog%20knji%C5%BEevnog%20jezika/.
Oral Sources:
• “Povijesne kontroverze” (radio show). Third program of Croatian Radio. November 16, 2017. http://radio.hrt.hr/treci-program/ep/veceslav-holjevac/229498/.
Objavljeno
Številka
Rubrika
Licenca
Avtorji prispevkov, objavljenih v tej reviji, soglašajo z naslednjimi pogoji glede avtorskih pravic:
- Avtorji ohranijo avtorske pravice, reviji pa odobrijo pravico do prve objave. Delo se hkrati zaščiti z licenco za prosto uporabo avtorskih del (Creative Commons Attribution License), ki drugim osebam omogoča deljenje dela ob priznanju avtorstva in prve objave v tej reviji.
- Avtorji lahko sklenejo ločene dodatne pogodbene dogovore za neizključno distribucijo različice dela, objavljene v reviji, (npr. oddaja v institucionalni repozitorij ali objava v knjigi) z navedbo, da je bilo delo prvič objavljeno v tej reviji.
- Pred postopkom pošiljanja in med njim lahko avtorji delo objavijo v spletu (npr. v institucionalnih repozitorijih ali na svoji spletnih strani), k čemer jih tudi spodbujamo, saj lahko to prispeva k plodnim izmenjavam ter hitrejšemu in obsežnejšemu navajanju objavljenega dela (glej The Effect of Open Access).
