Whose Crisis?

Feminism and Democracy in the 1920s Yugoslavia

Authors

  • Isidora Grubacki Inštitut za novejšo zgodovino, Srednjeevropska univerza

DOI:

https://doi.org/10.51663/pnz.62.2.02

Keywords:

feminism, politics, crisis, Women’s Movements’ Alliance, Alojzija Štebi

Abstract

In 1929, the central feminist organization in interwar Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes / Yugoslavia Alijansa ženskih pokreta (Women's Movements' Alliance) removed the demand for women's suffrage rights from their program. By analyzing and carefully contextualizing articles published in the central Yugoslav feminist magazine Ženski pokret (Belgrade, 1920-1938), the article addresses a specific gap in historiography about women's movements and feminisms in interwar Yugoslavia, and argues that the removal od this demand from the feminists' program was not only a direct consequence of the Royal dictatorship, but also a reflection of a broader disillusionment with the parliamentary and party politics in interwar Yugoslavia. More broadly, the article addresses the narrative of the „crisis of feminism“, suggesting that this is not a sufficently satisfactory explanation for the transformation of feminism in the late 1920s and early 1930s. Furthemore, the article contributes to the historiography of the political history of feminisms, and acknowledges the entangled history of the Yugoslav feminist movement with the parliamentary and party politics. Methodologically, it follows the recent approaches to the history of political thought in East Central Europe, and gives new insights into the political thought of the feminists from the AŽP, and particularly their leader Alojzija Štebi and her „political vocabulary“ and her understanding of political neutrality, moral crisis of political life, and small-scale work.

References

Antić Gaber, Milica, ur. Ženske na robovih politike. Ljubljana: Sophia, 2011.

Barać, Stanislava. Feministička kontrajavnost: Žanr ženskog portreta u srpskoj periodici 1920–1941. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2015.

Bard, Christine. “La crise du féminisme en France dans les années trente.” Les cahiers du CEDREF 4-5 (1995): 13–27.

Berend, Ivan T. Decades of Crisis: Central and Eastern Europe before World War II. Berkeley, Cal.: University of California Press, 1998.

Božinović, Neda. Žensko pitanje u Srbiji u devetnaestom i dvadesetom veku. Beograd: Devedesetčetvrta: Žene u crnom, 1996.

Cornell, Agnes, Jørgen Møller i Svend-Erik Skaaning, ur. Democratic Stability in an Age of Crisis: Reassessing the Interwar Period. Oxford: Oxford University Press, 2020.

Ćirić Bogetić, Ljubinka. ,,Odluke Pete zemaljske konferencije KPJ o radu među ženama i njihova realizacija u periodu 1940–1941”. U: Peta zemaljska konferencija komunističke partije Jugoslavije: zbornik radova, urednici Zlatko Čepo i Ivan Jelić, 75–97. Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske: Školska knjiga, 1972.

De Haan, Francisca. “Eugénie Cotton, Pak Chong-ae, and Claudia Jones: Rethinking Transnational Feminism and International Politics.” Journal of Womenʼs History 25, br. 4 (2013): 174–89.

Djokić, Dejan. Elusive Compromise: A History of Interwar Yugoslavia. New York: Columbia University Press, 2007.

Drakić, Gordana M. ,,Nisu ga ni tražile! O pitanju ženskog prava glasa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca”. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu 53, br. 1 (2019): 81–86.

Gašparič, Jure. ,,Uvedba diktature kralja Aleksandra”. Prispevki za novejšo zgodovino 46, br. 1 (2006): 241–54.

Graf, Rüdiger. “Either-Or: The Narrative of ʼCrisisʼ in Weimar Germany and in Historiography.” Central European History 43, br. 4 (2010): 592–615.

Grubački, Isidora. “Communism, Left Feminism, and Generations in the 1930s: The Case of Yugoslavia”. U: Gender, Generations, and Communism in Central and Eastern Europe and Beyond, ur. Anna Artwińska i Agnieszka Mrozik. London: Routledge, 2020, 45–65.

Grubački, Isidora. “The Emergence of the Yugoslav Interwar Liberal Feminist Movement and The Little Entente of Women: An Entangled History Approach (1919‒1924).” Feminist Encounters, A Journal of Critical Studies in Culture and Politics 4, br. 2 (2020): 6, 7.

Grubački, Isidora. „Međuratni liberalni feminizam: Narodni ženski savez i odnos humanitarnog i socijalnog pitanja u dvadesetim godinama 20. veka”. U: Jelena Milinković, Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 17–36. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.

Jorgić Stepanović, Kristina. „Ženska stranka – (ne)prijatelj ženskog pokreta”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 37–50. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.

Kecman, Jovanka. Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918–1941. Beograd: Narodna knjiga: Institut za savremenu istoriju, 1978.

Kolarić, Ana. Periodika u feminističkoj učionici: časopis Ženski pokret (1920–1938) i studije književnosti. Beograd: Fabrika knjiga, 2021.

Kolarić, Ana. Rod, modernost i emancipacija. Beograd: Fabrika knjiga, 2017.

Lóránd, Zsófia. Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji. Zagreb: Fraktura, 2020 [2018].

Malešević, Miroslava. ,,ʼŽenski pokretʼ – feminističko glasilo između dva svetska rata”. U: Žensko: etnografski aspekti društvenog položaja žene u Srbiji, 9–39. Beograd: Srpski genealoški centar, 2007.

Milinković, Jelena i Žarka Svirčev, ur. Ženski pokret (1920–1938): zbornik radova. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2021.

Milinković, Jelena i Žarka Svirčev. ,,Ženski pokret (1920–1938): politika teksta i konteksta”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 7–28. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.

Nećak, Dušan i Božo Repe. Kriza: svet in Slovenci od prve svetovne vojne do sredine tridesetih let. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni inštitut Filozofske fakultete, 2008.

Nielsen, Christian Axboe. Making Yugoslavs: Identity in King Aleksandarʼs Yugoslavia. Toronto: University of Toronto Press, 2014.

Offen, Karen. “The History of Feminism Is Political History.” Perspectives on History, May 2011. https://www.historians.org/publications-and-directories/perspectives-on-history/may-2011/the-history-of-feminism-is-political-history.

Ograjšek Gorenjak, Ida i Marijana Kardum. „Mala ženska antanta (1923‒1929): mali savez s velikim ambicijama”. Historijski zbornik 72, br. 1 (2019): 111‒38.

Ograjšek Gorenjak, Ida. “Yugoslav Women’s Movement and ‘The Happiness to the World.’” Diplomacy & Statecraft 31, br. 4 (2020): 722‒44.

Ograjšek Gorenjak, Ida. Opasne iluzije. Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji. Zagreb: Srednja Europa, 2014.

Prpa, Branka. Srpski intelektualci i Jugoslavija: 1918‒1929. Beograd: Clio, 2018.

Rolandi, Francesca. “Womenʼs Organizing in a Contested Borderland: The Case of Pro-Yugoslav Associations in Sušak and Fiume in the Interwar Period”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 51–66. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.

Selišnik, Irena. ,,Alojzija Štebi, socialna feministka in ena prvih političark v Sloveniji”. U: Ženske na robovih politike, urednica Milica Antić Gaber, 41‒59. Ljubljana: Sophia, 2011.

Selišnik, Irena. „Alojzija Štebi in jugoslovanski feminizem ter Ženski pokret”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 85–98. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.

Selišnik, Irena. Prihod žensk na oder slovenske politike. Ljubljana: Sophia, 2008.

Simić, Zorana. „Katarina Bogdanović i Mileva Milojević kao urednice i saradnice jugoslovenskog feminističkog časopisa Ženski pokret (1920-1938)”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 69–84. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.

Sklevicky, Lydia. ,,Karakteristike organiziranog djelovanja žena u Jugoslaviji”. Polja 308 (1984): 415–17; Polja 309 (1984): 454–56.

Stavbar, Vlasta. „Vloga žensk v deklaracijskem gibanju: na Spodnjem Štajerskem”. U: Splošno žensko društvo: 1901-1945: od dobrih deklet do feministk, ur. Nataša Budna Kodrič i Aleksandra Serše, 504‒13. Ljubljana: Arhiv Republike Slovenije, 2003.

Stefanović, Svetlana. “Nation und Geschlecht. Frauen in Serbien von der Mitte des 19. Jahrhunderts bis zum Zweiten Weltkrieg.” PhD diss., Universität Leipzig, 2013. https://nbn-resolving.org/urn:nbn:de:bsz:15-qucosa-203559.

Stuurman, Siep. “The Canon of the History of Political Thought: its Critique and a Proposed Alternative.” History and Theory 39, br. 2 (May 2000): 147‒66.

Tomašegović, Nikola. ,,Moderna europska intelektualna historija: teorijski problemi i suvremene tendencije.” Historijski zbornik 72, br. 1 (2019): 189–203.

Štebi, Alojzija. O saradnji društava: referat održan na godišnjem skupu Jugoslovenskog narodnog ženskog saveza u Splitu, 8. oktobra 1929 godine. Beograd: Jugoslovenski narodni ženski savez, 1929.

Trencsényi, Balázs, Maciej Janowski, Monika Baar, Maria Falina i Michal Kopeček. A History of Modern Political Thought in East Central Europe: Volume I: Negotiating Modernity in the ‘Long Nineteenth Century.’ Oxford: Oxford University Press, 2016.

Trencsényi, Balázs, Michal Kopeček, Luka Lisjak Gabrijelčič, Maria Falina, Monika Baar i Maciej Janowski. A History of Modern Political Thought in East Central Europe, Volume II: Negotiating Modernity in the ‘Short Twentieth Century’ and Beyond, Part I: 1918‒1968. New York, Oxford: Oxford University Press, 2018.

Zaharijević, Adriana. „Kratka istorija sporova: šta je feminizam?”. U Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka, 384‒415. Beograd: Heinrich Böll Stiftung, 2008.

Raziskovalni program št. P6-0281 je sofinancirala Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije iz državnega proračuna.

Published

2022-09-09

Issue

Section

Articles

Funding data