Čija Kriza?
Feminizam i demokratija u Jugoslaviji 20-tih godina XX veka
DOI:
https://doi.org/10.51663/pnz.62.2.02Ključne besede:
feminizem, politika, kriza, Aliansa ženskih pokretov, Alojzija ŠtebiPovzetek
Centralna feministička organizacija u međuratnoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslaviji, Alijansa ženskih pokreta, 1929. godine izbacila je zahtev za pravo glasa žena iz svog programa. Analizom i pažljivom kontekstualizacijom članaka objavljenih u centralnom jugoslovenskom feminističkom časopisu Ženski pokret (Beograd, 1920-1938), članak se bavi specifičnom prazninom u istoriografiji o ženskim pokretima i feminizmima u međuratnoj Jugoslaviji. Centralna teza članka je da uklanjanje ovog zahteva iz programa feministkinja nije bilo samo direktna posledica uvođenja Šestojanuarske diktature, već i odraz šireg razočaranj parlamentarnom i partijskom politikom u međuratnoj Jugoslaviji. U širem smislu, članak se bavi narativom „krize feminizma“, sugerišući da ovo nije dovoljno zadovoljavajuće objašnjenje za transformaciju feminizma kasnih 20-tih i ranih 30-tih godina XX veka. Nadalje, članak doprinosi istoriografiji političke istorije feminizma i ističe isprepletanost istorije jugoslovenskog feminističkog pokreta i parlamentarne i partijske politike. Metodolški, članak se oslanja na novije pristupe istoriji političke misli u istočnoj centralnoj Evropi, i daje nove uvide u političku misao feministkinja iz AŽP, a naročito predsednice ove alijanse Alojzija Štebi i njen „politički vokabular“, odnosno njeno razumevanje političke neutralnosti, moralne krize političkog života, i sitnog rada.
Literatura
Antić Gaber, Milica, ur. Ženske na robovih politike. Ljubljana: Sophia, 2011.
Barać, Stanislava. Feministička kontrajavnost: Žanr ženskog portreta u srpskoj periodici 1920–1941. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2015.
Bard, Christine. “La crise du féminisme en France dans les années trente.” Les cahiers du CEDREF 4-5 (1995): 13–27.
Berend, Ivan T. Decades of Crisis: Central and Eastern Europe before World War II. Berkeley, Cal.: University of California Press, 1998.
Božinović, Neda. Žensko pitanje u Srbiji u devetnaestom i dvadesetom veku. Beograd: Devedesetčetvrta: Žene u crnom, 1996.
Cornell, Agnes, Jørgen Møller i Svend-Erik Skaaning, ur. Democratic Stability in an Age of Crisis: Reassessing the Interwar Period. Oxford: Oxford University Press, 2020.
Ćirić Bogetić, Ljubinka. ,,Odluke Pete zemaljske konferencije KPJ o radu među ženama i njihova realizacija u periodu 1940–1941”. U: Peta zemaljska konferencija komunističke partije Jugoslavije: zbornik radova, urednici Zlatko Čepo i Ivan Jelić, 75–97. Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske: Školska knjiga, 1972.
De Haan, Francisca. “Eugénie Cotton, Pak Chong-ae, and Claudia Jones: Rethinking Transnational Feminism and International Politics.” Journal of Womenʼs History 25, br. 4 (2013): 174–89.
Djokić, Dejan. Elusive Compromise: A History of Interwar Yugoslavia. New York: Columbia University Press, 2007.
Drakić, Gordana M. ,,Nisu ga ni tražile! O pitanju ženskog prava glasa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca”. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu 53, br. 1 (2019): 81–86.
Gašparič, Jure. ,,Uvedba diktature kralja Aleksandra”. Prispevki za novejšo zgodovino 46, br. 1 (2006): 241–54.
Graf, Rüdiger. “Either-Or: The Narrative of ʼCrisisʼ in Weimar Germany and in Historiography.” Central European History 43, br. 4 (2010): 592–615.
Grubački, Isidora. “Communism, Left Feminism, and Generations in the 1930s: The Case of Yugoslavia”. U: Gender, Generations, and Communism in Central and Eastern Europe and Beyond, ur. Anna Artwińska i Agnieszka Mrozik. London: Routledge, 2020, 45–65.
Grubački, Isidora. “The Emergence of the Yugoslav Interwar Liberal Feminist Movement and The Little Entente of Women: An Entangled History Approach (1919‒1924).” Feminist Encounters, A Journal of Critical Studies in Culture and Politics 4, br. 2 (2020): 6, 7.
Grubački, Isidora. „Međuratni liberalni feminizam: Narodni ženski savez i odnos humanitarnog i socijalnog pitanja u dvadesetim godinama 20. veka”. U: Jelena Milinković, Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 17–36. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.
Jorgić Stepanović, Kristina. „Ženska stranka – (ne)prijatelj ženskog pokreta”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 37–50. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.
Kecman, Jovanka. Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918–1941. Beograd: Narodna knjiga: Institut za savremenu istoriju, 1978.
Kolarić, Ana. Periodika u feminističkoj učionici: časopis Ženski pokret (1920–1938) i studije književnosti. Beograd: Fabrika knjiga, 2021.
Kolarić, Ana. Rod, modernost i emancipacija. Beograd: Fabrika knjiga, 2017.
Lóránd, Zsófia. Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji. Zagreb: Fraktura, 2020 [2018].
Malešević, Miroslava. ,,ʼŽenski pokretʼ – feminističko glasilo između dva svetska rata”. U: Žensko: etnografski aspekti društvenog položaja žene u Srbiji, 9–39. Beograd: Srpski genealoški centar, 2007.
Milinković, Jelena i Žarka Svirčev, ur. Ženski pokret (1920–1938): zbornik radova. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2021.
Milinković, Jelena i Žarka Svirčev. ,,Ženski pokret (1920–1938): politika teksta i konteksta”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 7–28. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.
Nećak, Dušan i Božo Repe. Kriza: svet in Slovenci od prve svetovne vojne do sredine tridesetih let. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni inštitut Filozofske fakultete, 2008.
Nielsen, Christian Axboe. Making Yugoslavs: Identity in King Aleksandarʼs Yugoslavia. Toronto: University of Toronto Press, 2014.
Offen, Karen. “The History of Feminism Is Political History.” Perspectives on History, May 2011. https://www.historians.org/publications-and-directories/perspectives-on-history/may-2011/the-history-of-feminism-is-political-history.
Ograjšek Gorenjak, Ida i Marijana Kardum. „Mala ženska antanta (1923‒1929): mali savez s velikim ambicijama”. Historijski zbornik 72, br. 1 (2019): 111‒38.
Ograjšek Gorenjak, Ida. “Yugoslav Women’s Movement and ‘The Happiness to the World.’” Diplomacy & Statecraft 31, br. 4 (2020): 722‒44.
Ograjšek Gorenjak, Ida. Opasne iluzije. Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji. Zagreb: Srednja Europa, 2014.
Prpa, Branka. Srpski intelektualci i Jugoslavija: 1918‒1929. Beograd: Clio, 2018.
Rolandi, Francesca. “Womenʼs Organizing in a Contested Borderland: The Case of Pro-Yugoslav Associations in Sušak and Fiume in the Interwar Period”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 51–66. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.
Selišnik, Irena. ,,Alojzija Štebi, socialna feministka in ena prvih političark v Sloveniji”. U: Ženske na robovih politike, urednica Milica Antić Gaber, 41‒59. Ljubljana: Sophia, 2011.
Selišnik, Irena. „Alojzija Štebi in jugoslovanski feminizem ter Ženski pokret”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 85–98. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.
Selišnik, Irena. Prihod žensk na oder slovenske politike. Ljubljana: Sophia, 2008.
Simić, Zorana. „Katarina Bogdanović i Mileva Milojević kao urednice i saradnice jugoslovenskog feminističkog časopisa Ženski pokret (1920-1938)”. U: Ženski pokret (1920–1938): Bibliografija, ur. Jovanka Poljak i Olivera Ivanova, 69–84. Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2019.
Sklevicky, Lydia. ,,Karakteristike organiziranog djelovanja žena u Jugoslaviji”. Polja 308 (1984): 415–17; Polja 309 (1984): 454–56.
Stavbar, Vlasta. „Vloga žensk v deklaracijskem gibanju: na Spodnjem Štajerskem”. U: Splošno žensko društvo: 1901-1945: od dobrih deklet do feministk, ur. Nataša Budna Kodrič i Aleksandra Serše, 504‒13. Ljubljana: Arhiv Republike Slovenije, 2003.
Stefanović, Svetlana. “Nation und Geschlecht. Frauen in Serbien von der Mitte des 19. Jahrhunderts bis zum Zweiten Weltkrieg.” PhD diss., Universität Leipzig, 2013. https://nbn-resolving.org/urn:nbn:de:bsz:15-qucosa-203559.
Stuurman, Siep. “The Canon of the History of Political Thought: its Critique and a Proposed Alternative.” History and Theory 39, br. 2 (May 2000): 147‒66.
Tomašegović, Nikola. ,,Moderna europska intelektualna historija: teorijski problemi i suvremene tendencije.” Historijski zbornik 72, br. 1 (2019): 189–203.
Štebi, Alojzija. O saradnji društava: referat održan na godišnjem skupu Jugoslovenskog narodnog ženskog saveza u Splitu, 8. oktobra 1929 godine. Beograd: Jugoslovenski narodni ženski savez, 1929.
Trencsényi, Balázs, Maciej Janowski, Monika Baar, Maria Falina i Michal Kopeček. A History of Modern Political Thought in East Central Europe: Volume I: Negotiating Modernity in the ‘Long Nineteenth Century.’ Oxford: Oxford University Press, 2016.
Trencsényi, Balázs, Michal Kopeček, Luka Lisjak Gabrijelčič, Maria Falina, Monika Baar i Maciej Janowski. A History of Modern Political Thought in East Central Europe, Volume II: Negotiating Modernity in the ‘Short Twentieth Century’ and Beyond, Part I: 1918‒1968. New York, Oxford: Oxford University Press, 2018.
Zaharijević, Adriana. „Kratka istorija sporova: šta je feminizam?”. U Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka, 384‒415. Beograd: Heinrich Böll Stiftung, 2008.
Raziskovalni program št. P6-0281 je sofinancirala Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije iz državnega proračuna.
Objavljeno
Številka
Rubrika
Licenca
Avtorji prispevkov, objavljenih v tej reviji, soglašajo z naslednjimi pogoji glede avtorskih pravic:
- Avtorji ohranijo avtorske pravice, reviji pa odobrijo pravico do prve objave. Delo se hkrati zaščiti z licenco za prosto uporabo avtorskih del (Creative Commons Attribution License), ki drugim osebam omogoča deljenje dela ob priznanju avtorstva in prve objave v tej reviji.
- Avtorji lahko sklenejo ločene dodatne pogodbene dogovore za neizključno distribucijo različice dela, objavljene v reviji, (npr. oddaja v institucionalni repozitorij ali objava v knjigi) z navedbo, da je bilo delo prvič objavljeno v tej reviji.
- Pred postopkom pošiljanja in med njim lahko avtorji delo objavijo v spletu (npr. v institucionalnih repozitorijih ali na svoji spletnih strani), k čemer jih tudi spodbujamo, saj lahko to prispeva k plodnim izmenjavam ter hitrejšemu in obsežnejšemu navajanju objavljenega dela (glej The Effect of Open Access).
